Vatra fitne i dova

Fethullah Gülen: Vatra fitne i dova

Pitanje: Koje lekcije trebamo naučiti iz sljedećeg ajeta iz sure el-Mumtehine?

Ne dopusti, Gospodaru naš, da nas nevjernicima staviš u iskušenje i oprosti nam, Gospodaru naš! Ti si, zaista, Silni i Mudri. (el-Mumtehine, 5)

Budući da se u prethodnom ajetu jasno navodi ime poslanika Ibrahima, a.s., vidimo da se radi o dovi koja pripada upravo Ibrahimu, a.s. U tom ajetu Uzvišeni Gospodar na sljedeći način govori o Ibrahimu, a.s., i vjernicima koji su bili uz njega:

Divan uzor za vas je Ibrahim i oni koji su uz njega bili… (el-Mumtehine, 4)

Prijevodi, pogotovo oni jednostavni, doslovni i površni prijevodi nisu dovoljni da nam prenesu istinsko značenje i dubinu koja krasi časni Kur’an. Iz tog razloga, pokušajmo sadržaj ovog dijela ajeta malo otvoriti i na sljedeći način reflektovati ga na naše ogledalo razumijevanja: “U riječima, ponašanju, stavovima i djelima Ibrahima, a.s., i onih koji su bili uz njega možemo pronaći mnoge primjere koji su nam potrebni u životu. Jer oni su čvrst primjer za svakog od nas.”

U tom smislu, nakon što je Uzvišeni Gospodar stavio naglasak na poseban položaj Ibrahima, a.s., kao jednu od dimenzija njegovog života koja nam može biti lijep primjer, u ajetu koji slijedi smjestio je pomenutu dovu.

Fitna: Riječ širokog značenja

Da bi se razumjela Ibrahimova dova, potrebno je prethodno razumjeti značenje riječi “fitna”. Iz tog razloga, prvo ćemo se nakratko zaustaviti na ovoj riječi. Riječ “fitna”, koju Arapi koriste za obilježavanje radnje “odvajanja zlata od zemlje i prljavštine”, u svom općem značenju označava “testiranje, probavanje, filtriranje, odvajanje osnovne materije od otpadaka” (pogledati: Ibn Manzur, Lisanu’l-Arab 13/317). Međutim, kada govorimo o vjerskoj literaturi, riječ „fitna“ ima dosta široko područje korištenja koje se oslanja na ova osnovna značenja. Tako je recimo izazivanje nereda, smutnje, uzrokovanje haosa i međusobno zavađanje ljudi opisano kao „fitna“, ali su isto tako „fitnom“ nazvane tjelesne i materijalne želje čovjeka koje mogu uzrokovati gubitak Dženneta, odnosno iskušenja kao što su imetak, članovi porodice, zdravlje, mladost i položaj. S druge strane, jedan oblik „fitne“ jeste i zulum koji se čini prema muslimanima zbog njihove vjere, pritisak na njih da čine stvari koje su suprotne njihovim vjerskim ubijeđenja, njihov progon po sudovima zbog života u okviru islama, njihovo zatvaranje u tamnicama, kao i izgnanstva usmjerena prema njima. U citiranom ajetu riječ „fitna“ se odnosi na ovo posljednje značenje.

Riječ „iskušenje“ (imtihan), koja se povremeno koristi umjesto „fitne“, također je važna da bi se pravilno shvatilo značenje pojma „fitna“. Kao što je poznato, riječ „imtihan“ dolazi od riječi „mihnet“, koji se između ostalog koristi i za označavanje procesa topljenja i prečišćavanja srebra na vatri (pogledati: ez-Zubejdi, Tadžu'l-'arus 36/153). Pogledamo li stvari iz te perspektive, onda vidimo da će svi oni koji krenu putem jednog uzvišenog ideala biti predmet različitih fitni i iskušenja; da im oni koji su objavili rat vjeri, moralu i vrlinama, neće dozvoliti da žive životima u okviru vjere, i da će se truditi da ih skrenu sa Pravog puta, odnosno da ih prisile da žive njihovim stilom života. Tako je bilo i sa Ibrahimom, a.s., kao i sa vjernicima koji su bili uz njega. Zbog svoje iskrenosti i odlučnosti trpjeli su mnoge nepravde i progone od strane nevjernika i griješnika, prognani su iz svoje zemlje, čak su proživljavali i nevjerovatne strahote kao što je bacanje u vatru. Na sve to, Ibrahim, a.s., je podigao ruke i sa vjernicima koji su bili uz njega učinio sljedeću dovu Allahu:

Ne dopusti, Gospodaru naš, da nas nevjernicima staviš u iskušenje i oprosti nam, Gospodaru naš! Ti si, zaista, Silni i Mudri. (el-Mumtehine, 5)

Tim riječima on je od Uzvišenog Gospodara molio za spas od zuluma nevjerničkog. Ovom dovom ustvari se izražava slabost i nemoć kojom je obilježena ljudska priroda. Jer iskušenje je teška stvar i čovjek ponekad nije u stanju izdržati težinu ovosvjetske muke. Iz tog razloga, Ibrahim, a.s., upućuje ovu dovu svome Gospodaru.

Izazovi na putu Istine

Nevolje i nesreće, fitna i poteškoće, najčešće su neizostavni dio putovanja na Božijem putu. Jer što je čovjek čvršći i odlučniji u svom ispravnom držanju pred Allahom, u toj mjeri će biti veća meta onih koji su u zabludi i koje izjeda bolest nevjerstva. Ukoliko ste vi sa imanom koji vas krasi, sa posvećenošću pozivu kojeg obavljate i sa držanjem koje vas razlikuje od drugih, postali izvor bojazni za njih, oni vas nikada neće ostaviti na miru. Kada su jednom prilikom pitali Božijeg Poslanika, s.a.v.s.: “Ko od ljudi je bio izložen najvećim iskušenjima?”, on je odgovorio: “Vjerovjesnici, zatim njima bliski, pa onda njima slični.” (Tirmizî, Zuhd 57; Ibn Mâdže, Fiten 23) Kao što se može i zaključiti iz ovog hadisa, najveća iskušenja, najteže nevolje i najnepodnošljivije muke pogađaju vjerovjesnike. A nakon njih su ostali vjernici, u skladu sa svojim deredžama. Zato slobodno možemo zaključiti da bi podlegli pod njihovom težinom kada bi nas pogodila iskušenja kakva su pogođala vjerovjesnike.

Pravilno razumijevanje iskušenja

Nakon molbe da bude spašen od fitne, Ibrahim, a.s., je rekao: ...i oprosti nam..., i time zatražio oprost grijeha od Allaha. Jer čak i kada vjernik samo zato što je na Božijem putu postane meta različitih fitni i nevolja, on će (ili bi trebao) sve što ga je snašlo doživjeti kao rezultat vlastitih grešaka i grijeha, te će zbog toga od Allaha zatražiti oprost za svoja djela.

I zaista, čovjek bi trebao prići nevoljama i mukama koje ga snađu na način kako je to činio Omer, r.a. Kao što je poznato, kada je suša pogodila Islamsku državu, on je glavu spustio na zemlju i rekao: „Allahu moj! Nemoj uništiti ummet Muhammedov zbog mojih grijeha.“ To je stav idealnog mumina. Ako bi munja pogodila neko mjesto ili ako bi neko područje ostalo pod vodom, čovjek bi trebao reći: „Da se možda sve to ne dešava zbog mojih grijeha?“ Dakle, vjernik bi trebao sve nevolje i nedaće koje ga pogode prihvatati kao rezultat vlastitih grijehova i nadati se da su oni otkup za grijehe (keffâretu’z-zünûb) koje je počinio.

S druge strane, ukoliko se vjernici prepuste širku na način da će zasluge za date im blagodati pripisivati sebi i da će određene pozitivne stvari prikazati kao rezultat vlastitog djelovanja, onda se može desiti da takav stav bude povod za različite nevolje koje ih mogu pogoditi. Jer Uzvišeni Gospodar nikako ne želi da se hizmet na njegovom putu uprlja sa djelima koja mirišu na širk. Nema ružnije stvari i težeg grijeha kod Allaha od širka koji se učini na Božijem putu.

Kada kažemo „širk“, onda nemojte misliti isključivo na pridruživanje druga Allahu, kao što je bio slučaj sa obožavanjem idola po imenu Lat, Menat i Uzza. To je otvoreni širk. Pored toga, postoje i vrste prikrivenog širka. Postoji hadis u kome je Božiji Poslanik, s.a.v.s., rekao: „Najviše čega se bojim za vas jeste mali širk.“ Kada su ga ashabi upitali: „A šta je to mali širk?“, Božiji Poslanik, s.a.v.s., je odgovorio: „Pretvaranje u činjenju djela.“ (Ahmed Ibn Hanbel, el-Musned 5/428, 429; et-Taberânî, el-Mu’džemu’l-kebîr 4/253)

Ova vrsta širka u drugom hadisu opisana je jednom metaforom. „Širk je skriveniji nego crni mrav koji se prikrada preko crnog kamena usred noći.“ (Ahmed Ibn Hanbel, el-Musned 4/403; Ibn Ebî Šejbe, el-Musannef 6/70) Dakle, pretvaranje je tako skriven i tako podmukao širk, da ga čovjek vrlo često i ne primjećuje. Iz tog razloga njegovo robovanje Allahu i hizmet na putu Istine jedostavno gube svoj smisao i značaj.

Kada oni koji rade na Allahovom putu svoja djela uprljaju širkom, Uzvišeni Gospodar im može poslati opomenu preko dunjalučara koji su u zabludi. Pogledamo li djela uvaženog Bediuzzamana, vidjet ćemo da on daje mnoge primjere, kako u okviru teme pod naslovom „Šamari milosti“, tako i unutar zbirke Lahikalar (Dodaci). Treba znati da veličina nevolja koje nas pogađaju direktno zavisi od veličine grijeha kojeg smo počinili. Šamari koji dolaze u skladu sa veličinom grešaka i grijeha, nekada su „šamari milosti“, a nekada „šamari srdžbe“.

Sudbina je pravedna

U tom smislu, ukoliko stvari koje učinite uprljate egocentričnim stavovima, kao recimo kada očekujete da se drugima svidi tekst koji ste napisali ili da dobijete pohvale za građevinu koju ste projektovali, tada se može desiti da primite „šamar“ zbog toga i da toliki trud, rad i zalaganje odu u nepovrat. Štaviše, zbog svega navedenog Allah vjernike može izložiti fitni i popraviti njihovo stanje preko nevjernika. Iako nevjernici čine nepravdu, sudbina je pravedna, pa će tako nevolje koje pogode vjernike biti otkup za njihove grijehe. Naravno, treba znati da je potrebno da se ispune određeni uslovi da bi fitna i iskušenje mogli biti otkup za ljudske grijehe.

Ukoliko vjernici shvate da su razlozi nevolja koje ih pogađaju njihove vlastite greške, pa sa takvom sviješću od Allaha zatraže oprost, riječima: „Oprosti mi Gospodaru! Oprosti mi za sve što učinih!“, i ako sa takvom iskrenošću izraze svoje kajanje, tada će Allah dati da fitna koja ih je zadesila bude hajr za njih i da posluži u svrhu otkupa za njihove grijehe.

Tako je i uvaženi Bediuzzaman jednom prilikom naveo da je shvatio razloge koji stoje iza progona i zuluma koji su usmjereni prema njemu, pa je rekao da mu se sve te ružne stvari dešavaju jer je svoju službu imanu i Kur'anu iskoristio za vlastiti materijalni i duhovni napredak. (Doduše, ja ne znam ni za jedan slučaj da je svoju službu imanu i Kur'anu iskoristio radi ličnih interesa, ali očigledno da je on svodeći lične račune i zbog strogih kriterija koji su ga krasili, stvar zaključio na takav način.) Znači da čovjek za hizmet koji učini na Allahovom putu ne bi smio očekivati ni ovosvjetske, ali ni onosvjetske koristi. Drugim riječima, ne bi se trebao nadati pohvalama i aplauzu za stvari koje je učinio, kao što ne bi trebao ni reći: „Učinim li to možda ću se uspeti visočije na stepenicama duhovnog napretka. Možda ću obezbijjediti sebi Džennet i dobiti Firdevs.“

U suprotnom nevolje koje nas pogode i problemi kroz koje prođemo možda neće biti otkup za naše grijehe. I zato neka nam Allah podari tu čast da služimo na Njegovom putu, neka naše živote osvijetli nurom oprosta i neka nas očišćene od grijeha proživi na drugom svijetu.

Pin It
  • Napravljeno na .
© 2021 Fethullah Gülen web stranica. Sva prava zadržana.
fgulen.com, zvanična internet stranica turskog učenjaka i mislioca Fethullaha Gülena Hodžaefendije.