Smjena dana i noći

Smjena dana i noći

Poznato je da Zemlja ima oblik kugle. S obzirom da posjeduje takav oblik i da se konstantno okreće oko Sunca, ona tamna strana koja se nalazi suprotno od Sunca poput neke zavjese neprestano proganja svjetlo. No, da bi čovjek sve ovo shvatio na pravi način potrebno je da pođe na jedno putovanje svemirom.

Tama prati svjetlo… Još prije nekoliko stoljeća Kur’an-i Kerim je na ovu pojavu ukazao izrazom jatlubuhu hasisa, a ovaj izraz kaže da “tama ubrzano prati svjetlost”. Iz ovoga se može zaključiti da je svijet taj koji predstavlja tamu, dok je Sunce odraz svjetlosti. Jedna od poruka koja se nalazi u mudžizi (čudu) objave, Kur’anu, i koja predstavlja vodilju za nauku i tehnologiju jesu i figurativni izrazi u kojima se skreće pažnja na činjenicu da su dan i noć međusobno usko povezani. Uklapajući se u okvire logike i razmišljanja iz perioda od prije 14 stoljeća, ali održavajući svoju svježinu i u ovom, kao i u narednim stoljećima, ajeti koji opisuju uzajamni odnos Zemlje i Sunca posjeduju jednu vrlo upečatljivu orginalnost.

“Nebesa i Zemlju je sa ciljem stvorio; On noću zavija dan i danom zavija noć, On je Sunce i Mjesec potčinio, svako se kreće do roka određenog…” (Ez-Zumer, 5)

Riječ tekvir na arapskom znači “uviti, smotati ili omotati nešto”, pa se tako i za povijanje turbana na glavu kaže kevru’l-imame. Što se ovog ajeta tiče, konstrukcije koje se koriste, ali i riječi koje su odabrane kao da nam ukazuju na činjenicu kako Zemlja ima oblik kugle. Dio u kojem se naglašava kako se noć i dan poput turbana navlače na zemaljsku glavu ima poseban značaj. Dalje se naglašava i da je riječ o neprestanom procesu, te da noć prati dan i da svojom tamom obuzima svako mjesto. Sistem je to koji nepogrješivo funkcionira i zato nam ovaj ajet nudi vrlo značajne tragove. Sljedeći ajet nam, također, na jasan način daje određena objašnjenja u okviru ove teme:

“Gospodar vaš je Allah, koji je nebesa i Zemlju u šest vremenskih razdoblja stvorio, a onda svemirom zagospodario; On tamom noći prekriva dan, koji ga u stopu prati…” (El-A’raf, 54)

Infinitiv glagola jugši koji se spominje u ovom ajetu glasi gašj i nosi značenje kao što je “prekriti, umotati, prostrijeti prekrivač preko postojećeg prekrivača” i sl. Bilo da je taj prekrivač dan ili noć, jasno je da se dan i noć umotavaju kroz jedan međusobni odnos.

S druge strane, ukoliko ovu izjavu analiziramo iz ugla sintakse, onda lejl (noć) i nehar (dan) predstavljaju objekat u ovoj rečenici. U skladu sa principima arapske gramatike, u situacijama kao što je ova, kada dva objekta prate jedan drugog, jedan od njih se nalazi u poziciji izvršioca. Prema tom pravilu, u ovom slučaju prva riječ lejl predstavlja izvršioca. Ovo je važno da bi se mogao dati odgovor na pitanje: Da li dan prati noć ili je obrnuto? Dakle, objekat koji prvi dolazi je onaj koji prekriva i koja ubrzano prati onog drugog. Druga riječ predstavlja objekat koji se prekriva i prati. Zato kažemo kako je noć ta koja uvijek prati dan i kako tama prekriva svjetlost. Treba reći da ovaj ajet koristeći riječ hasisen ukazuje na još jednu stvar, a to je da se pomenuti proces dešava serijski i vrtoglavom brzinom.

Poznati ruski astronaut Gagarin je imao dvije konstatacije: jedna bila ružna, a druga veoma lijepa. Što se tiče prve, nakon boravka van atmosfere rekao je sljedeću stvar: “Bio sam gore i koliko god da sam gledao i tražio Boga nisam vidio.” Druga je bila: “Kada sam se udaljio od Zemlje, primjetio sam kako tama u kružnim formacijama konstantno prekriva područja svjetlosti. Sa strane koja nije bila okrenuta Suncu stalno se širila jedna tamna zavjesa.” S obzirom da posjeduje takav oblik i da se konstantno okreće oko Sunca, ona tamna strana koja se nalazi suprotno od Sunca poput neke zavjese neprestano proganja svjetlo. No, da bi čovjek sve ovo shvatio na pravi način potrebno je da krene jednim putovanjem kroz svemir.

Tama prati svjetlo… Još prije nekoliko stoljeća Kur’an-i Kerim je na ovu pojavu ukazao izrazom jatlubuhu hasisa, a ovaj izraz kaže kako “tama ubrzano prati svjetlost”. Iz ovoga se može zaključiti da je Zemlja ta koja predstavlja tamu, dok je Sunce odraz svjetlosti. Zato Zemlja stalno juri za svjetlom i u toj jurnjavi neprestano kruži oko Sunca. Da kojim slučajem Zemlja, umjesto kugle, ima oblik ploče, ne bi postojala mogućnost da tama juri u susret svjetlu. U tom slučaju, jedna strana ploče bi bila konstantno osvijetljena, dok bi druga bila u stalnom mraku.

Sve ovo su određeni znaci koji se ne kose sa naučnim otkrićima i na koje se Kur’an osvrće u kratkim crtama. Ipak, riječ je o takvim informacijama koje, kada se i danas testiraju i kada ogromne teleskope uperimo u nebu da bi ih provjerili, svaki put iznova ukazuju na činjenicu da nam je Kur’an ponudio istine, blistave poput dragog kamenja. I dok čovječanstvo bude napredovalo na polju nauke i tehnologije, Kur’anski tekstovi će nam otkriti još mnogo istina i biće to kao da nam se jezikom istine stavlja do znanja kako je riječ o Božijoj riječi.

Zemlju je poravnao...

“...noći njegove mračnim, a dane svjetlim učinio. Poslije toga je Zemlju poravnao...” (En-Nazi'at, 29-30)

Baš kao što je Allah nebeska prostrasntva uredio i stavio pod Svoju kontrolu, tako je i Zemlju potčinio Svojoj volji i moći. Uredio ju je i dao joj kuglasti oblik. Ova činjenica se posebno podcrtava u citiranim ajetima koje ćemo ponoviti: “...noći njegove mračnim, a dane svjetlim učinio. Poslije toga je Zemlju poravnao...” (En-Nazi'at, 29-30) Ono što se može shvatiti iz ovih ajeta jeste da je Allah prvo uredio i ustrojio nebeska prostranstva, zatim je odredio postojanje dana i noći da bi na kraju Zemlji dao oblik nojevog jajeta.

Prije nego se pozabavimo određenim pojmovima koji se nalaze u ajetu, želio bih skrenuti pažnju na jednu stvar. Kada čovjek želi da opiše određeni predmet, koji je primjera radi okrugao, on će reći da je dotični predmet “okrugao”. S druge strane, taj isti predmet se može opisati i poređenjem sa drugim stvarima koje su poznate po svom okruglom obliku. Tako će reći da taj predmet ima oblik jabuke ili narandže. Na taj način se skreće pažnja i na činjenicu da je predmet okruglog oblika, ali i na osobine konkretnog oblika.

Tako i Kur'an, kada nam prezentuje činjenice o određenoj stvari, koristi i određena poređenja koja nam skreću pažnju na posebnu dimenziju navedene činjenice. Glagol deha, koji se nalazi u citiranim ajetima, je odabran sa posebnim ciljem. Riječ je o glagolu koji dolazi od korijena dahv ili dahj. Izvedenica iz tog glagola je i imenica udhuve ili udhije koja označava “nojevo jaje”. Iz toga razloga, zbog karakteristika glagola deha, mi imamo mogućnost da zaključimo kako je Allah, dž.š., prvo uredio i ustrojio nebeska prostranstva, a nakon toga se okrenuo zemaljskoj kugli i dao joj oblik elipsoida, odnosno nojevog jajeta. Iako su muslimanski mufessiri još u ranom periodu tvrdili da je Zemlja okrugla, ta činjenica je usvojena tek u kasnijem periodu.

Sebi svojstvenim jezičkim izrazom i stilom Kur’an, kao mudžiza objave, na takav način obrađuje određena pitanja da ni pozitivističke nauke, koje uz pomoć različitih mogućnosti mogu jasno da dokažu određene tvrdnje, nisu u mogućnosti da poput Kur’ana na jedan svestran način prikažu određenu istinu, ostavljajući pri tome mogućnost da neke stvari budu tek u budućnosti potvrđene. Iako jednooko materijalističko shvatanje 21. stoljeća ne želi da vidi kako se uzvišene kur’anske istine uklapaju u moderno doba, ono ipak nema snage i neće moći da zaustavi širenje ovih istina i njihov ulazak u ljudska srca. Kako se nauka razvija, tako se i Kur’an bolje razumije. Ko zna, moguće je da jednog dana sve pozitivističke nauke prihvate činjenicu da je Kur’an Božija riječ i da baš one budu pokretač jednog novog kur’anskog doba.

To je tako, jer se područje istraživanja svake nauke nalazi u okviru umjetničke izložbe i knjige koja pripada Allahu. On je jedini Vlasnik apsolutne moći koja je Zemlju oblikovala kao jaje, Sunce postavila na nebo da gori kao svijeća, te nebule i ogromne nebeske mase ustrojila poput zrna na tespihu. Također je On Taj koji vidi ljudske dubine, gleda u ljudsko srce i emocije, i koji čovjekov unutarnji svijet gradi i dizajnira na jedan vrtoglav način.

Pin It
  • Napravljeno na .
© 2021 Fethullah Gülen web stranica. Sva prava zadržana.
fgulen.com, zvanična internet stranica turskog učenjaka i mislioca Fethullaha Gülena Hodžaefendije.